TURIZAM GORNJEG MAKARSKOG PRIMORJA (OPĆINE GRADAC) U 20.STOLJEĆUTURIZAM GORNJEG MAKARSKOG PRIMORJA (OPĆINE GRADAC) U 20.STOLJEĆU
Oznaka: WZSP-120003

TURIZAM GORNJEG MAKARSKOG PRIMORJA (OPĆINE GRADAC) U 20.STOLJEĆU

 

Sažetak:

Miroslav Ujdurović u ovoj knjizi tko zna po koji put analizira i doživljava nastanak i razvoj turizma u svom zavičaju, Gornjem makarskom primorju u 20. st. Za slične radove obično se kaže da su prožeti, protkani ili natopljeni ljubavlju. Ovdje se mora reći da je knjiga u cjelini plod ljubavi, ljubavi koja je postojala i prije začeća njena rukopisa. U naslovu definirani vremenski okvir autor je podijelio u tri perioda, sukladno suvremenim periodizacijama razvoja turizma u Hrvatskoj. U prvom od njih prikazano je razdoblje do kraja prvog svjetskog rata, u drugom razvoj Gornjeg primorja do kraja drugog svjetskog rata. U trećem, razdoblju stvarnog razvoja turističke privrede Gornjeg primorja, koji počinje 1955. i ima optimalno trajanje od 1965. do 1985., kad se počinju zapažati slabosti, naročito odmarališnog turizma, traje do utrnuća ratne 1992.g. Do polovine stoljeća bila je tu konstanta: demografsko iseljavanje, disperzivni koncept naseljenosti, marljivi agrarni puk, prenaseljenost i plaže prekrivene ribarskim mrežama na sušenju. Nekada arkadijsko-ruralna i poljoprivredno¬stočarsko-ribarska idile transformirala se u turistički biser Jadrana.


Autor na sažet način u uvodnom dijelu nastoji osvijetliti gospodarske prilike Gornjeg makarskog primorja na početku 20. stoljeća, koristeći brojne statističke podatke i ondašnju literaturu. Osvrćući se na strahote drugog svjetskog rata u svom zavičaju, autor ukazuje samo na relevantnu literaturu, a o poslijeratnim godinama govori u najkraćim crtama.


Svoju osnovnu temu, razvoj turizma, počinje raščlambom zatečenog stanja 1958. g., kad je u općini bilo u odmaralištima 845 te u kućnoj radinosti još 611 turističkih ležajeva. Nastavlja analizom odluka općinskih vlasti o prvim dozvolama izdavanja privatnih soba i pansiona, posljedicama katastrofalnog zemljotresa u Makarskom primorju 1962., gradnjom odmarališta i Jadranske magistrale, uzletom graditeljske djelatnosti, dijelom na temelju "potresnih kredita", nekontroliranim doseljavanjima ali i prestankom stoljetnog emigriranja, i odlučnim opredjeljenjem razvoju turizma kao jedinoj soluciji svog napredovanja i opstanka. U zasebnom dijelu knjige po mjestima se analizira formiranje turističkih društava i njihova djelovanja, kad je dolazila do izražaja jedino inicijativa pojedinaca, mjesnih entuzijasta i pregalaca, kad se društvo i država još nisu miješali u turističke tokove i zbivanja. Ovo se poglavlje nastavlja uvođenjem turističkih biroa, kao dohodovnih ustanova. Pojedinačno se opisuju graditeljski napori pojedinačnih mjesta opčine na izgradnji naselja, poboljšanju mjesnih puteva, uvođenju električne struje, rasvjete, izgradnji lokalnih vodovoda, kanalizacije, groblja, spomenika. Početkom 70-tih godina pokazalo se opravdanim aktiviranje rada Mjesnih zajednica, koje su postale glavni koordinator usmjeravanja turističkih nastojanja po mjesta općine. Godine 1970. počinje djelovati Turistički savez općine Ploče. To je zlatno doba masovnog turizma, vrijeme uplitanja države u turističke tokove, all i vrijeme kad država doprinosi njegovu razvoju i organiziranju. Za jubilarne proslavi godišnjice turizma u općini 12. svibnja 1979. ističu rezultate i sporniju u komercijalnim hotelima 800, u radničkim dječjim odmaralištima 1500, u kampovima 2200 i privatnom smještaju 4500 turističkih ležajeva. U posebnim poglavljima autor opisuje rješavanja svakodnevnih problema mjesnih turističkih organizacija: kategorizaciju soba, cijene smještaja, boravišne pristojbe, probleme turističkih inspektora, raskorak smještajnih i restoranskih kapaciteta, sumira obaveze domaćinstava za izdate sobe, prati izgradnju hotela "Laguna", "Labineca", "Quercus", hotelskog naselja "Morenia", autokampa "Uvala borova" i "Zaostrog"; poslovanje stalnih privremenih odmarališta, te razvoj na općinskoj razini komunalnih službi i infrastrukture u funkciji turizma, spaljivanje otpada, razvoj trgovine, zdravstva, javne sigurnosti, učestalu pojavu požara, saobraćaj, vodoopskrbu, elektroopskrbu i razvoj kanalizacijske mreže. Iz posljednje priložene tablice vide se učinci pri kraju proučavanog vremena. Godine 1988. u današnjoj općini Gradac ostvareno je u hotelima 230936, u autokampovima 126478, u privatnim sobama 424677, u radničkim odmaralištima 284330 i dječjim odmaralištima 75509 noćenja, tj. ukupno u općini 1141930 noćenja.


Mediteran se ne može zamisliti bez sitnih sukoba interesa . U proučavanom vremenu na prostoru općine, o tim se sukobima u knjizi govori bez dlake na jeziku. Nastajali su zbog različitih razloga. Zbog privilegirane pozicije Hotela "Jadran" Ploče, prema okruženju, kroz sve vrijeme turističkog uspona Gornjeg primorja, posebno nakon 1962. kad Općinsko vijeće i Vijeće proizvođača Općine Metković bez i jedne riječi prigovora daju na korištenje i u vlasništvo tisuće kvadrata nacionalizacijom otetog najatraktivnijeg zemljišta u Gradcu i Zaostrogu, izgrađene bungalove u Bošcu i na Boculji, preveliki dio "potresnog kredita", i kad godinama za nos vuku mjesne zajednice na plaćajući turističke takse; 1968. g. u vezi referenduma u Drveniku i Zaostrogu, kad su mještani tih sela tražila izdvajanje iz okvira općine Metković i pripajanje općini Makarska; 1975. g. kada zbog narušenih međususjedskih odnosa stanovnika susjednih sela predsjednik općinske skupštine i sekretar općinskog komiteta SKH Ploče traže momentalnu isplatu više godina zavlačenje najamnine Trgovačko turističko uslužnog poduzeća "Brist" prema Turističkom društvu i Mjesnoj zajednici Podaca; te 1979. g. kad se javlja ozbiljan konflikt između Komisije za urbanizam i građevinarstvo Općine Kardeljevo i Mjesne zajednice Podaca zbog urbanističkog plana tog mjesta, uz prijetnju obraćanja Ustavnom sudu Hrvatske i kolektivne ostavke rukovodstava svih društveno političkih organizacija mjesta Podaca.


Pri svemu se, za seoske razine autor najčešće poziva na novine, statističke publikacije, zapisnike sastanaka seoskih društveno-političkih organizacija, najčešće još nepohranjene u arhivskim ustanovama, strahujući da po starom običaju, nikada i neće u njima biti pohranjeni. Za općinsku razinu češće se poziva na dokumente ustanova, ali ni oni još nisu pohranjeni ni sređeni u arhivskim ustanovama.


Bilješka o autoru:


Miroslav Ujdurović rođen je 21. svibnja 1934. godine u Bogomoljama na Hvaru. Djetinjstvo je proveo u Gradcu. Učiteljsku školu završio je u Dubrovniku, Višu pedagošku školu u Splitu i Filozofski fakultet u Zadru. Poslijediplomski studij bibliotekarstva, dokumentacije i informativnih znanosti pohađao je u Zagrebu. Doktorsku disertaciji o narodnooslobodilačkoj borbi na Biokovsko-neretvanskom području obranio je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Radio je kao učitelj i nastavnik u Gradcu, kao profesor i bibliotekar u Divuljama i Lori, kao kustos, viši kustos i v.d. ravnatelj u Pomorskom muzeju HRM Split te Općinskoj knjižnici Gradac. Prvotni mu je znanstveni interes - narodni ustanak, partizanske vojne i mornaričke jedinice, te narodni odbori na Biokovsko-neretvanskom području, što kasnije širi na Dalmaciju, Jadran i južnu Italiju za razdoblje od 1941. do 1945. g. Svojim izlaganjima sudjeluje u radu više stručnih i znanstvenih skupova. Očito razočaran gledanjima funkcionara s početka Domovinskog rata na narodnooslobodilački rat i antifašističke snage– udaljava se od osnovne preokupacije i  počinje istraživati prošlost svog zavičaja. Nakon umirovljenja 1996. g. živi u Gradcu. Do sad je objavio četiri knjige: Biokovsko-neretvansko područje u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1983), Gračka prezimena (koautori B. Šutić i M. Viskić, 2000), Stanovništvo Makarskog primorja od 15. do 19. stoljeća (2002), Turizam Gornjeg makarskog primorja (općine Gradac) u 20. st. (2012), oko dvadeset i pet znanstvenih i stručnih radova te više popularnih članaka. Želio je živjeti i živi život skladnih čovjekovih aktivnosti temeljenih na znanstvenom i stručnom radu, graditeljstvu, poljoprivredi, obiteljskom životu, marljivosti na radnome mjestu nastavnika, odgajatelja, knjižničara-bibliotekara i muzealca. Kada bi se rodio i drugi put, živio bi na sličan način.

Ključne riječi: Gornje makarsko primorje, Općina Gradac, Gradac, Brist, Podaca, Zaostrog, Drvenik, razvoj turizma 1955-1992.

Naslov: Turizam Gornjeg makarskog primorja (Općine Gradac) u 20. stoljeću
Autor: Miroslav Ujdurović
Broj stranica: 220
Nakladnik: REDAK
Godina izdanja: 2012.
ISBN: 978-953-7595-89-0
Tisak: digitalni tisak knjiga - print na zahtjev

Dužina proizvoda : 0.0000 cm
Širina proizvoda: 0.0000 cm
Visina proizvoda: 0.0000 cm
Težina proizvoda: 0.0000 kg
Pakiranje proizvoda: 0.0000
Trenutno nema recenzija za ovaj proizvod.