ZBORNIK RADOVA XVI. KONGRESA HDOD - HLZZBORNIK RADOVA XVI. KONGRESA HDOD - HLZ
Oznaka: W-0548

ZBORNIK RADOVA XVI. KONGRESA HDOD - HLZ


Sažetak:

PROSLOV

Drage kolegice i kolege, Šesnaesti kongres Hrvatskoga društva obiteljskih doktora trebao je biti mjesto za objavu niza novosti u promjeni funkcioniranja zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj, ali se to nažalost zbog nedavnih političkih zbivanja ipak neće dogoditi. Zbog svima poznatih okolnosti odgođena je promjena zakona o zdravstvenom osiguranju i zakona o zdravstvenoj zaštiti, koja je trebala biti temelj boljih uvjeta za rad svih liječnika obiteljske medicine, te se toplo nadam da će se taj proces ipak nastaviti. Koliko smo to zaslužili pokazuje i godišnje izvješće HZZO-a u kojem je vrlo jasno istaknut golem
posao koji naprave liječnici obiteljske medicine, često i u nemogućim uvjetima za kvalitetan rad.

Središnja je tema 16. kongresa skrb za kardiološkog bolesnika kao jedne od najučestalije skupine bolesnika koji nam svakodnevno dolaze u praksu. U svjetlu činjenice da su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrtnosti u našoj zemlji, svi mi zajedno možemo i moramo više vremena posvetiti ovim bolesnicima i ulagati u prevenciju ovih bolesti. Druga tema vezana je uz sve veći broj bolesnika s različitim kožnim bolestima u svjetlu novih mogućnosti dijagnostike i terapije u ordinacijama obiteljske medicine te bolje suradnje s konzultantima. Ponovno smo se dotaknuli tema vezanih uz indikatore kvalitete rada i jednake prihode za liječnike u obiteljskoj medicini kao stupovima na kojima treba graditi sustav primarne zdravstvene zaštite. Posebno pak veseli činjenica da ove godine na kongresu imamo više od četrdeset izlaganja iz različitih područja medicine uz aktivno sudjelovanje naših specijalizanata, čime se kao stručno društvo Hrvatskoga liječničkog zbora posebno ponosimo. Osim toga kongres je poprimio prepoznatljiv regionalni karakter s više od 130 sudionika iz zemalja u okružju.

Od liječnika obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj puno se očekuje, ne samo da bude dobar dijagnostičar nego i da zbrine većinu bolesnika koji mu dođu u ambulantu i na taj način rastereti bolnički dio zdravstvenog sustava. Nužan je preduvjet za to ulaganje u ljude, opremu i edukaciju. Ne manje važno jest i izjednačavanje u financijskim prihodima liječnika u domovima zdravlja s liječnicima u koncesiji te otvaranje mogućnosti za dodatno prihodovanje na slobodnom tržištu. Sve ono što sustav očekuje od nas sasvim je u skladu s onim što mi kao liječnici obiteljske medicine želimo i znamo raditi, ali isti taj sustav nas limitira i ne dopušta nam da ostvarimo svoj maksimalni potencijal u struci. Nemoguće je, s ovim brojem liječnika obiteljske medicine i njihovim preopterećenim ordinacijama u sustavu širom otvorenih vrata osiguranicima, očekivati da mi možemo raditi bolje i više se baviti strukom. Isto tako, nastavak je programa specijalizacije iz obiteljske medicine pod velikim upitnikom, jer nije jasno tko bi trebao osigurati sredstva za troškove specijalizacije, s obzirom na nesretnu činjenicu da je naš pravilnik izdvojen iz zajedničkog pravilnika o specijalističkom usavršavanju. Jedino moguće rješenje ovog problema jest da se specijalizacija iz obiteljske medicine vrati u zajednički pravilnik te da dijelimo sudbinu ostalih liječnika koji rade u sustavu. Novi sustav ugovaranja stavio je obiteljsku medicinu na ključno mjesto u zdravstvenom sustavu, ali bez odgovarajućih zakonskih promjena, financiranja specijalizacije i novih timova teško je očekivati bilo kakav značajniji pomak u ostvarivanju ovakve ideje.

Možda je na neki način u vremenima u kojima živimo i previše očekivati da liječnik obiteljske medicine od kojeg svi toliko puno očekuju bude i zadovoljan liječnik, ali je to potpuno legitiman i razuman zahtjev. Teško je graditi sustav s nezadovoljnim liječnicima i nezadovoljnim bolesnicima, a siguran sam da bez promjene svijesti o tom koliko je važan liječnik za jedno društvo i lokalnu zajednicu nema značajnijeg pomaka naprijed u rješavanju ovog problema. Velika tragedija za našu struku, a o tome prije nekoliko godina nije bilo ni govora, jest činjenica da su Hrvatsku počeli napuštati i specijalisti obiteljske medicine, a razlozi odlaska su najčešće nemogući uvjeti za rad i nemogućnost dobivanja koncesije. U tom svjetlu se s pravom pitamo jesmo li mi uistinu toliko bogata i toliko rasipna zemlja da si možemo priuštiti školovanje specijalista obiteljske medicine za bogate europske zemlje, a s druge strane ispada da smo jako siromašni kad treba ulagati u liječnike koji rade u sustavu. Svakako se nadamo da će se u punom potencijalu ostvariti projekti Ministarstva zdravlja i HZZO-a za nabavku opreme i raspisivanje natječaja za specijalizacije iz obiteljske medicine za slabije razvijene županije kroz projekte Europskih fondova, ali bez realnih dodatnih ulaganja sredstava lokalne zajednice u ove projekte bit će užasno teško zadržati liječnike koji tamo već rade i privući nove. Bez nastavka programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine teško je zamisliti bilo kakav razvoj i budućnost naše struke, a samim time i sustava koji na njoj počiva. Nadamo se da će značenje i važnost liječnika obiteljske medicine ipak pridonijeti u planiranju zdravstvenog sustava koji se temelji na zadovoljnom liječniku, jer bez toga nema ni plodova našeg rada, odnosno zadovoljnih bolesnika.

- Predsjednik HDOD-HLZ-a


Bilješka o autoru:

Dragan Soldo rođen je 1978. godine u Širokom Brijegu, maturirao 1996. u gimnaziji «Fra. Dominik Mandić» i iste godine upisao Medicinski fakultet u Zagrebu. Diplomirao 2002. godine i počeo raditi kao znanstveni novak - asistent na Katedri za obiteljsku medicinu. Od travnja 2007. g. radi kao liječnik obiteljske medicine na pola radnog vremena u Zdravstvenoj stanici Dugave-Travno, Dom zdravlja Zagreb Centar. Završio specijalizaciju iz obiteljske medicine i položio specijalistički ispit 2008. Upisao znanstveni poslijediplomski studij «Biomedicina i zdravstvo» na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i radi na izradi doktorske disertacije u sklopu međunarodnog projekta APRES (The Appropriateness of Prescribing Antibiotics in Primary Health Care in Europe with Respect to Antibiotic Resistance). Član Hrvatskog društva obiteljskih doktora od 2004. Godine, a od 2012. godine obnaša dužnost predsjednika Društva. Aktivno sudjeluje u radu Društva nastavnika opće/obiteljske medicine i član je europskih udruženja liječnika obiteljske medicine EURACT i EGPRN u kojem je i nacionalni predstavnik za Republiku Hrvatsku.

Ključne riječi: HDOD, zbornik obiteljske medicine, obiteljska medicina

Link: www.hdod.net
E-mail: Dragan Soldo

Naslov: Zbornik radova XVI. Kongresa HDOD - HLZ
Autor: Hrvatsko društvo obiteljskih doktora
Broj stranica: 424
Nakladnik: Hrvatski liječnički zbor - Hrvatsko društvo obiteljskih doktora
Godina izdanja: 2016.
ISBN: 978-953-7789-03-9
Tisak: digitalni tisak knjiga - print na zahtjev 


Kako naručiti knjigu? Proces online kupovine jednako funkcionira za sve kupce, s jedinom razlikom u tome što što kupci iz inozemstva za područje dostave moraju odabrati "Europa" ili "Ostale zemlje svijeta", a za vrstu plaćanja WSPay (kreditna kartica) ili Virmanom (bankovni transfer).

Molimo kliknite ovdje za detaljni vodič kroz proces narudžbe ili nas kontaktirajte za više informacija.

Dužina proizvoda : 0.0000 in
Širina proizvoda: 0.0000 in
Visina proizvoda: 0.0000 in
Težina proizvoda: 0.0000 lb
Pakiranje proizvoda: 0.0000
Trenutno nema recenzija za ovaj proizvod.