web-naslovnica Hasanaginica-300x419
Oznaka: W-0694

HASANAGINICA Zašto prijepori? - Stjepan Lapenda, Ivan Vujević

Sažetak:

Ljudska je povijest puna tragičnih ljudskih sudbina, bilo zbog strasnih tjelesnih požuda, osjećaja poniženja, stvarne ili izmišljene bračne nevjere, roditeljskog nerazuma da poštuju slobodni izbor bračnog druga svoje djece ili robovanja ustaljenim patrijarhalnim interdiktima i zabranama. Svima, više ili manje, znani su kao prototipi tih usuda tragični svršeci Kleopatre, Otela i Dezdemone, Romea i Julije, Diane i Dodija i Miljenka i Dobrile.

Ukoliko sukob Erosa i Tanatosa u najširem smislu te riječi shvatimo i prihvatimo Erosa kao ishodište postojanja a Tanatosa kao neumitni svršetak jednog početka, bez ikakve uzročne kauzalnosti i izravne reminiscencije na frojdovski pojednostavljeni i reducirani pojam ljudskog nagona, motiva i okidača za samouništenjem, onda će nam i razlog Tanatosova žalca koji je neumitno pogodio srce jedne majke biti jasniji, ljudski prihvatljiviji i razumski opravdan. Pogađate: mislimo na ženu, muslimanku, majku, suprugu lokalnog moćnika s orijentalnom titulom age i njihovu djecu koja ostadoše siročad. Da, riječ je o Hasanaginici.

Fabula je poznata, pretočena u narodni deseterac, nepoznata autorstva, možda produkt jednog ili, vjerojatno, više narodnih stihotvoraca, domaćih truvera, zapravo putujućih guslara, muškaraca a moguće i žena koje nisu već samo pjevale. Nastala negdje na prostorima imotskih i bekijskih sela i zaseoka, balada, lirska pjesma o tužnom događaju sa smrtnim ishodom, jednostavno nazvana Hasanaginica, po drugima Asanaginica, postala je brandom usmenoga narodnog pjesništva, prihvaćenog od prvotnih vremena njegova nastanka i oblikovanja kod najširih pučkih slojeva na velikome južnoslavenskom arealu štokavskog govornog područja što ga obitavaju Hrvati, Bošnjaci, Srbi i Crnogorci.

Pitanje autorstva se ne postavlja kada je poznat ili s velikom dozom vjerojatnosti pretpostavljen autor. Kod Hasanaginice to nije slučaj zbog više razloga. Tu pučku lirsku pjesmu smatraju izvornom i autentičnom književnom baštinom svoga etniciteta podjednako Bošnjaci, Hrvati i Srbi. Neki u hrvatskom etničkom korpusu dapače joj pronalaze izvorište nastanka u eminentno kršćanskoj sredini.

Dilema i pitanja je mnogo a odgovor, koji bi trebao udovoljiti osnovnim kriterijima znanstvene akribije, bi trebao biti jednoznačan, samo jedan. No, je li to baš tako? Vrijedi pokušati čemu će pridonijeti i ovaj zajednički rad.

Posebna zahvalnost akademiku Slavu Kukiću, prof. dr. sc. Esadu Bajtalu i Mladenu Vukoviću koji su svojim razboritim savjetima pridonijeli da ova knjiga bude potpunija, jasnija i svima prihvatljiva.

- Autori
Imotski-Split, 2. kolovoza 2017.

Bilješka o autorima:

Stjepan Lapenda, po majci Ujević, Imoćanin podrijetlom, sa splitskom adresom i bogatim sveučilišnim iskustvom u Francuskoj, profesor na uni-verzama u Splitu, Mostaru i Sarajevu. Čest je predavač u Francuskoj. Njegove, najčešće dvojezične, knjige, osim u Hrvatskoj, nalaze se i na policama glavnih francuskih sveučilišnih knjižnica. Časnik je Odličja Reda Akademskih palmi Republike Francuske i nositelj je Srebrene medalje FIRA-e. Autor je mnogih stručnih i znanstvenih radova iz romanistike.

Rado se uključio u tandem s Ivanom Vujevićem da oda hommage jednoj slavnoj baladi u prigodi jedne velike obljetnice.

Ivan Vujević, osim zapažene profesorske karijere na sveučilištima u Splitu i Mostaru, bio je podjednako vrsni manager i u ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti te zapaženi promicatelj splitske atletike.

Plodni je autor više od pedesetak knjiga raznih profila, od stručnih i znanstvenih iz područja ek-onomije do izdanja enciklopedijskog, leksikografskog, povijesnog, religijskog, filozofskog i etnološkog karaktera.

Fetivi Imoćanin i prirođeni Splićanin, Ivan Vujević – noblesse oblige, uključio se ovim suautorstvom u obilježavanje 300-te obljetnice od prestanka otomanske vlasti u Imotskoj krajini.


Ključne riječi: Hasanaginica, usmena književnost, narodne pjesme, mizoginija, recepcija Hasanaginice u svjetskoj književnosti, islamski razvod braka.

E-mail:  Stjepan Lapenda

Naslov: HASANAGINICA Zašto prijepori?
Autori: Stjepan Lapenda, Ivan Vujević
Broj stranica: 86
Nakladnik: REDAK
Godina izdanja: 2017.
ISBN: 978-953-336-442-1
Tisak: digitalni tisak knjiga - print na zahtjev 


Kako naručiti knjigu? Proces online kupovine jednako funkcionira za sve kupce, s jedinom razlikom u tome što što kupci iz inozemstva za područje dostave moraju odabrati "Europa" ili "Ostale zemlje svijeta", a za vrstu plaćanja WSPay (kreditna kartica) ili Virmanom (bankovni transfer).

Molimo kliknite ovdje za detaljni vodič kroz proces narudžbe ili nas kontaktirajte za više informacija.

Trenutno nema recenzija za ovaj proizvod.