SOCIJALNE POTREBE SPLITSKIH OBITELJI (2009)SOCIJALNE POTREBE SPLITSKIH OBITELJI (2009)
Oznaka: WSOC-090002

SOCIJALNE POTREBE SPLITSKIH OBITELJI (2009)

 

Sažetak:

Empirijsko istraživanje čiji su rezultati intepretirani u ovoj studiji, uspješno je realizirano tijekom prosinca 2008. godine. Ključni istraživački nalazi raspravljaju o svemu onome što je u ovom projektu istraživano:
1. UZROKE raznih socijalnih stanja i problema autorice vide u jednoj općoj atmosferi i stanju duha, koje trenutačno karakteriziraju grad Split.
Temeljne karakteristike toga stanja su: 

(1) Percepcije pojedinaca i osjećanja koja oni intenzivno nose u sebi, a koja se formiraju usljed neefikasnosti raznih politika. Tako se branitelji osjećaju „bespomoćno, bezvrijedno i suvišno“, umirovljenici se osjećaju „nemoćno, nesposobno, nekorisno“, a roditelji s djecom koja su imala poteškoća u svome razvoju osjećaju bolno društvenu stigmu koja ih predstavlja kao „nesposobne i osramoćene odrasle“. S takvom društvenom stigmom nije se lako nositi, nije lako svakodnevno funkcionirati, niti biti efikasan član društvene zajednice. Osobe s invaliditetom, pak, još veće poteškoće imaju u fizičkom svladavanju prepreka u svojoj okolici, čak i na kućnim pragovima i u vlastitim domovima. 
S druge strane, zahvaljujući medijskoj retorici neprestano se građanima službeno najavljuje nadolazeća sveopća kriza čovječanstva i u tom se kontekstu socijalna problematika još teže pozitivno artikulira, a socijabilitet građana onda je još pesimističnije intoniran. Neprestano se priča o teškoj situaciji u zemlji koja nadolazi, o prijetećoj nezaposlenosti, gubljenju poslova, propadanju firmi.

(2) Rasap vrijednosnog sustava koji u svojim socijalnim aspektima afirmira iskrivljenu tipologiju poželjnog društvenog ponašanja na skoro svim nivoima društvenog života i rada. Sve to rezultira jednom socijalnom slikom u čijem okviru se većina hrvatskih građana i građanki ponaša poprilično netolerantno, „tvrdo“, neosjetljivo na tuđu bol, jad i neimaštinu. Zapravo je uzrokom toga relativno siromašan i needuciran vrijednosni sustav većine prosječnih žitelja, a posebno onih koji su direktno vezani uz one stigmatizirane, bolesne i nemoćne. Naši ispitanici tu misle uglavnom na državne službenike/-ce s kojima se svakodnevno susreću kako bi svoje socijalne probleme pokušali rješavati, pa u tome traže pomoć države.

(3) Nepostojanje društvenih uvjeta za ostvarivanje temeljnih ustavnih i ljudskih prava. Prvo, pravo na rad. Svakom građaninu treba omogućiti da radi, ukidati veze i preporuke, kontrolirati i sankcionirati nekorektna ponašanja poslodavaca. Drugo, pravo na stan i normalne stambene uvjete življenja. Nije ustvari korektno, niti humano da neki mogu, a drugi ne mogu ostvariti to građansko pravo. Nepravda je da jedan dobije, a drugi ne. 

PRIJEDLOZI što riješiti i koje probleme popraviti i u kojim područjima, kako i kojim načinima, sadržajima i sredstvima, te konačno – tko će biti glavni subjekti i nositelji tih promjena u socijalnom biću grada, istraživačice su klasificirale na sljedeći način:

(1) Zahtjevi vezani uz RAD GRADSKIH SLUŽBI svode se uglavnom na povike za legalističkim ponašanjem gradskih službenika. 
Branitelji kao posebna socijalna skupina insistiraju na poštivanju prava i već propisanih zakona  u Republici Hrvatskoj. No, neki predlažu zakonsko izjednačavanje civilnih i vojnih invalida, kako bi se uklonile brojne učinjene nepravde. 
Naime, koncepcija pravedne i efikasne socijalne politike svakako je maksimalna pravna regulacija svih ili barem većine socijalnih odnosa, pojava i procesa uz maksimalno poštivanje načela pravednosti.

(2) Kvaliteta stručnih i ljudskih resursa u gradskim službama važan je strateški i razvojni aspekt splitske društvene zajednice – LJUDSKI KAPITAL.
Ispitanici su prigovarali uglavnom njihovom nemaru, predlažući da ih se mijenja, da se sankcioniraju njihova loša ponašanja – neodgovornost i nestručnost, da se zapošljavaju novi i mlađi, veći entuzijasti. Sugeriraju gradskim službenicima da više rade na terenu i skupljaju informacije, provjeravaju stanje.

(3) Važni DRUŠTVENI PROCESI - komunikacija, informiranje, umrežavanje na svim društvenim nivoima – nezaobilazne su razvojne točke socijalne politike grada Splita.  
Ovdje se predlaže otvaranje info telefona, kako bi se lakše i brže u direktnom kontaktu objašnjavali građanima zakoni i njihova primjena. U suradnji s medijima nužno je razvijati orijentiranost na humanije i realističnije, životnije teme. Grad mora obogatiti svoje internet stranice – da budu brže, informativnije, ažurnije i pune primjera pozitivne društvene prakse, sa više životnih i individualnih priča u kojima se jasno, toplo i ljudski ilustrira kako su rješavali svoje socijalne probleme. Sporosti birokracije treba doskočiti i tako ubrzati rješavanje socijalnih problema. Ta  „preglomazna i spora mašinerija“ mora se modernizirati i umrežiti, kontinuirano educirati i osposobljavati za javni rad i djelovanje. Njena posebna društvena uloga može se oplemeniti u suradnji i partnerstvu s javnim i civilnim sektorima.
Brojne nevladine udruge iscrpljuju se i međusobno ne surađuju, pa nisu niti u mogućnosti efikasnije rješavati socijalne potrebe svoga članstva. Svi zajedno mogu se ujediniti pronalazeći one koji varaju državu i svih nas, koji prijavljuju samo minimalce i varaju da bi dobili dječje doplatke i sl. Istovremeno animirati i uključivati mlade u rad civilnoga društva, ali i odrasle – npr. u akciji prikupljanja pomoći ili skupljanja hrane za ugrožene, stvaranju više prostora za dnevni boravak invalida, posebno mladih, uklanjati arhitektonske barijere da se mogu sami kretati po gradu, organizirati Akademiju za treću životnu dob u kojoj bi se umirovljenici obrazovali, provodili svoje slobodno vrijeme, organizirali tečajeve za računala, likovne radionice, plesne radionice i dr. Omogućiti svima slobodu kretanja u urbanom prostoru. Invalidima graditi praktične pristupe, rukohvate, posebne prostore za mlade sa sportskim rekvizitima, da im grad pokloni jednu sportsku dvoranu, otvarati glazbene vrtiće, organizirati razne treninge za invalide, plesne tečajeve, da logopedi, kao i fizioterapeuti i dr. potrebni stručnjaci dolaze na kućna vrata, da netko to organizira za invalidne osobe, jer je nemoguće dobiti termine za tretmane, zatim organizirati i zaposliti osobnog asistenta za školu koji bi pomagao u učenju ili kretanju gradom i do škole.
Moguće je planirati takve i slične konkretne društvene akcije s nevladinim udrugama u smislu poboljšanja socijalizacije djece, mladih, osoba s invaliditetom i njihovih potreba za osobnim pomagalima. Korisno bi bilo konkretnije istražiti što kome treba, odnosno kontinuirano raditi analize, istraživanja, a ne otprilike planirati financije i ljudski angažman bazirati na slučajnim volonterskim inicijativama. U partnerstvu bilo kojeg tipa bit će nezaobilazna sociološka empirijska istraživanja, kontinuirane sistematske analize i evaluacijske studije. Njihovu realizaciju treba planirati.
Naime, i ovaj empirijski projekt je pokazao koliko je nužna komunikacija s javnostima, koliko su građani nepovjerljivi, zatvoreni i frustrirani i u kojoj mjeri je neophodno istraživati kako bi se baš ti i takvi društveni odnosi uspješnije razvijali. Zapravo, naš prosječan građanin Splita nije socijaliziran u tom smislu, nije osposobljen za otvorenije interakcije. Nedostaje mu komunikacija toga tipa. Samo u takvom neposrednom kontaktu sa istraživačima koji su osposobljeni da slušaju, da bilježe to što čuju, da interpretiraju i objašnjavaju to što su čuli, da razumijevaju sve to i konačno predviđaju na temelju svega toga, što bi trebalo popraviti, urediti i usavršiti na opću dobrobit i zadovoljstvo cijeloga Splita.
S druge strane, Gradu i njegovim stručnim službima nedostaju empirijski podaci toga tipa i sadržaja, putem kojih bi mogli prepoznavati što se uistinu u Splitu zbiva, kako se razvija javno mnijenje, što ga tišti, što mu odgovara, kakve su mu percepcije, želje i interesi.

(4) Povratak OBITELJI kao temeljnoj društvenoj grupi. Sve inicijative koje se rađaju u obiteljskom kontekstu potrebno je institucionalizirati, dalje bogatiti i razvijati, te financijski pomagati. Neslućene su mogućnosti u kreiranju partnerstva između državnog, javnog i nevladinog sektora sa obiteljima kao ključnom društvenom grupom.  Jedino je s obiteljskom pomoći moguće iskoristiti igru i zabavu mladih, pa kroz te fenomene koješta isprogramirati. Tako je istovremeno moguće suzbijati ovisnosti, potencijalne narkomanije, alkoholizme i druge pošasti. Potencijalne uzroke nestabilnosti današnje obitelji treba istraživati, kako bi zajednica mogla pravodobno reagirati. Obiteljske težnje, interesi, mjerila i vrijednosti mogu se utvđivati, razumijevati i objašnjavati samo na temelju istraživačkih rezultata i njihove stručne ekspertize.
Istraživački rezultati u ovom projektu upućuju na sljedeće empirijske generalizacije:
- Obiteljsku bremenitost (sadašnju i buduću) socijalnim problemima moguće je uklanjati angažiranijim pristupom njenim potrebama i realnim mogućnostima. To je moguće postići prvenstveno razvijanjem originalnijih i novih usluga, koje će se temeljiti na drugačijim i kvalitetnijim procesima informiranja građana. 
- Bit će nužno kreirati novu javnu politiku u vezi pružanja socijalnih usluga obiteljima, kao njihovim ključnim nositeljima i subjektima.
- Savjetovanja i edukacije, kao temeljne usluge podrške obiteljima dalje razvijati, objedinjavajući sve što se u tom kontekstu u gradu događa, planira i programira. Pritom je moguće ostvarivati plodniju suradnju s javnim i civilnim sektorom, u kojoj će obitelj kao glavna nositeljica većine planiranih aktivnosti biti značajan prostor kultiviranja, obogaćivanja i pluraliziranja potreba pojedinaca i posebnih socijalnih skupina.
- Većina ispitanih članova splitskih obitelji nikada ne sudjeluju u životu svoje lokalne zajednice. Ovdje se gradskim službama ukazuje naročito konstruktivan urbani prostor u kojemu pojedinci svakodnevno žive ili rade. To su njihovi kvartovi i kotarevi, čiju organiziranost gradske službe mogu iskoristiti u smislu promicanja kvalitetnije i dosljednije socijalne skrbi. Tek se na tim punktovima mogu utvrđivati potencijalni korisnici socijalne pomoći, registrirati korištenje te pomoći, programirati efikasnije i plemenitije socijalne akcije, itd.

Konačno, sve navedeno može pomoći suvremenoj splitskoj obitelji i njenoj lakšoj prilagodbi novonastalim poteškoćama u društvenom životu, kao i lakšoj artikulaciji svih socijalnih problema u fazama individualizacije njenih članova i članica, bez obzira je li riječ o mladima (i njihovolj socijalizaciji) ili o starima (i njihovoj stabilizaciji).
Organizacije socijalne skrbi zapravo se ne mogu u cijelosti savršeno specijalizirati u funkcijama koje je nekoć obavljala obitelj. To im neće uspijevati, pogotovo ne ulaskom u kaotičnu postmodernu i druge varijante globalizacijskih, eurointegracijskih i inih društvenih procesa. Onda će, naime, društvene funkcije toga tipa slabiti i mijenjati svoju orijentiranost. Mijenjat će se i obiteljski kontekst djelovanja.
Sa takvim potencijalnim promjenama, Grad se mora nositi, planirati svoj razvoj i promišljati potencijalne negativne posljedice. Perspektivnija je okolnost što se obitelj, bez obzira na svoju definicju, vrstu ili tip, do sada pokazala kao izrazito dinamična struktura. U tom smislu svaka konceptualizacija socijalne gradske politike može računati na njenu uspješnu i relativno funkcionalnu socijalnu kontekstualizaciju.

Bilješka o autoricama:
Anči Leburić, redovna je profesorica na katedri sociološke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Objavljuje znanstvene radove iz metodologije društvenih i humanističkih istraživanja, te empirijske studije iz posebnih sociologija. Nositeljica je kolegija na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Urednica je nekoliko biblioteka u kojima se objavljuju metodološke i sociološke studije. Vodi i sudjeluje u međunarodnim projektima u kojima se istražuju razvojne, kulturološke, medijske, socijalno-ekološke, urbane i dr. teme.
Članica je nekoliko stručnih asocijacija, te predsjednica Splitske podružnice Hrvatskoga sociološkog društva od 2006 god.

e-mail: Anči Leburić
web: www.ancileburic.com

Katarina Konsa, studentica diplomskog studija sociologije na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Suatorica je dvije empirijske studije.
Surađivala je kao anketarka i intervjuerka u nekoliko socioloških istraživanja.
Bila je demonstratorica na Odsjeku za sociologiju. Bavi se sociologijom braka i obitelji.
Članica je Hrvatskog sociološkog društva.

e-mail: Katarina Konsa

Marina Štrk, studentica II. godine diplomskog studija jednopredmetne sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Sudjeluje u istraživanjima, te objavljuje empirijske radove iz posebnih sociologija. Usavršava se u području sociologije mode. U sklopu kolegija Suvremene metodološke paradigme u sociologiji 1/2 održavala je seminare na predmetima čija je nositeljica prof. dr. Anči Leburić (2008./2009). Sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji Na putu ka dobu znanja (2009./2010.) u Splitu.
Članica je Vijeća Odsjeka za sociologiju, Povjerenstva za izdavačku djelatnost Filozofskog fakulteta u Splitu i Hrvatskoga sociološkog društva.

e-mail: Marina Štrk

Maja Quien , studentica je II. godine diplomskog studija jednopredmetne sociologije, istraživačkog usmjerenja, na Filozofskom fakultetu u Splitu. Bila je demonstratorica na Odsjeku za sociologiju iz nekoliko posebnih sociologija. Izlagala je radove na stručnim skupovima i javnim tribinama iz područja empirijskih društvenih istraživanja.
Objavljuje stručne radove i sociološke studije. Dobitnica je Rektorove nagrade za akademsku godinu 2008./2009. Bavi se sociologijom grada i sociologijom medija.
Članica je Hrvatskog sociološkog društva.

e-mail: Maja Quien


Naslov: SOCIJALNE POTREBE SPLITSKIH OBITELJI
Autor: Anči Leburić, Katarina Konsa, Marina Štrk, Maja Quien
Broj stranica: 258
Nakladnik: Redak
Godina izdanja: 2009.
ISBN: 978-953-7595-05-0
Tisak: digitalni tisak knjiga - print na zahtjev

Dužina proizvoda : 0.0000 cm
Širina proizvoda: 0.0000 cm
Visina proizvoda: 0.0000 cm
Težina proizvoda: 1.0000 kg
Pakiranje proizvoda: 9999.9999 kom
Jedinica u paketu65537
Trenutno nema recenzija za ovaj proizvod.